Klimatske promene

Svedoci smo klimatskih promena kao ni jedna generacija do sada. Naša planeta se stalno menja, a zajedno s njom menjamo se i mi. Kao i sve druge vrste, prilagođavamo se nastalalim situacijama na najbolji mogući način, jer to je stara formula za očuvanjem vrste. Prilagoditi se danas za čoveka znači shvatiti opasnosti koje mu prete, te obezbediti svoj organizam onim aktivnim tvarima koje će mu pomoći na putu očuvanja zdravlja.

Beta karoten i zdravlje kože: Beta karoten je karotenoid antioksidativnog delovanja. Temelj je za stvaranje vitamina A, to znači da ga telo, zavisno od svojih potrebama, pretvara u vitamin A. Znaci nedostatka: suva koža, ljuštenje kože, slabljenje vida i noćno slepilo, smetnje u rastu, sklonost infekcijama, pojava afti.

Beta karoten neophodan je za zdravu i lepu kožu. Svojim antioksidativnim delovanjem štiti ćelije od oštećenja, suzbijajući aktivnosti opasnih slobodnih radikala. Stoga je važan, ne samo za zaštitu unutrašnjih tkiva i kože, nego i za sluznice, čija je velika površina izložena delovanju raznih štetnih tvari. Zato mu neki naučnici pripisuju značajnu ulogu u prevenciji raka. Vitamin A dobiven iz beta karotena poznat je i kao vitamin lepote, a deluje na nežnost i napetost kože, sprečava krhkost i ispadanje kose i noktiju, a služi pre svega za rast i obnavljanje ćelija. Jedan od zadataka beta karotena je neutralizirati i učiniti neškodljivima agresivne tvari, tzv. slobodne radikale, koji nastaju pod uticajem sunčevog zračenja u našem organizmu, pridonoseći sprečavanju oštećenja kože nastalih kod izlaganja kože štetnim UV-A i UV-B zrakama. Istovremeno pigment karotena pogoduje da naša koža lepo potamni.

Preventivna zaštita naročito je važna i o njoj treba razmišljati 4-6 sedmica pre prvog izlaganja suncu, a tu se može uračunati i primena solarijuma. Stoga sa zaštitnom primenom iznutra, krenite kapsulama beta karotena na vreme

Proverite svoje znanje!

Za vreme oblačnih dana ne mogu se dobiti opekline. POGREŠNO.
Iako oblaci oslabe izravno UV zračenje, oni pridonose povećanju difuznog UV zračenja. Visoki, tanki oblaci propuštaju i do 80% zračenja, a mogu na pojedinim mestima i povećati dozračenu UV energiju. Jedina dobra zaštita su niski, debeli oblaci.

Previše izlaganja suncu je opasno bez obzira na životnu dob. TAČNO.
Ljudska koža i imunološki sistem su osetljivi na UV zračenje tokom celoga životnog veka.

Zaštitne kreme nas štite, pa možemo duže uživati u sunčanju. POGREŠNO.
Zaštitne kreme jesu adekvatna zaštita od opekotina, ali se njihova delotvornost smanjuje nakon nanošenja. Zaštitne kreme ne služe tome da se produži boravak na suncu, već da bi se za vreme neizbežne izloženosti suncu povećala zaštita. Ne bismo smeli ostati na suncu duže nego što je preporučeno za navedeni SPF (Sun Protection Factor).

Treba izbegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. TAČNO.
U to vreme je i Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače.

Ako ne osećamo toplinu za vreme sunčanja, nećemo dobiti opekline. POGREŠNO.
UV zračenje ljudski organizam ne oseća kao toplinu, jer se ono apsorbira u spoljnem, površinskom sloju kože. Toplinski oset izaziva infra-crveno zračenje.

UV zračenje ne deluje štetno samo na kožu nego i na oči. TAČNO.
Najpoznatiji učinak UV zračenja na ljudski organizam su opekotine, ali UV zračenje može uzrokovati i razvoj katarakta (mrene na oku).

Ljudi sa svetlom bojom kože i crvenom kosom osetljiviji su na UV zračenje. TAČNO.
Ljudi sa svetlom kožom i crvenom kosom pripadaju populacijskoj grupi najosjetljivijoj na UV zračenje.

Štetni učinci opekotina su kumulativni. TAČNO.
Sposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja i obnovi već oštećene delove smanjuje se sa starenjem organizma.

UV zračenje nije štetno zimi i u proljeće. POGREŠNO.
Intenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je sneg koji odbija i do 80% zračenja.

Decu treba posebno dobro zaštititi. TAČNO.
Dečja koža je posebno osjetljiva, a zbog kumulativnog učinka UV zračenja dobra zaštita u mladim danima dobra je prevencija za kasnije.

Treba se izlagati suncu jer UV zračenje podstiče stvaranje D vitamina. POGREŠNO.
Vreme izlaganja UV zračenju potrebno za stvaranje D vitamina je toliko kratko da se za tu potrebnu dozu nije potrebno sunčati.

Što nam je senKa kraća, to je UV zračenje opasnije. TAČNO
Kraća senka je rezultat veće visine Sunca nad horizontom, dakle i intenzivnijeg UV zračenja.

Ne mogu se dobiti opekotine za vreme boravka u vodi. POGREŠNO.
Voda slabi UV zračenje, ali se opekotine mogu lako dobiti za vreme plivanja.

Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. TAČNO.
Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je intenzivnije, jer se zbog kraćeg puta kroz atmosferu slabije apsorbira.

Najjeftinija i najbolja zaštita od sunca je senka. TAČNO/POGREŠNO.
Senka nas štiti od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflektiranog, koje takođe može biti toliko jako da izazove opekotine.